ZAGLAVLJE GORNJE NASLOVNE za decu i odrasle

Jedanestogodišnji dečak, Rajan Hikman iz Kalifornije je živi dokaz da godine uopšte ne igraju bitnu ulogu. Kada imaš dobru ideju i entuzijazam sve ide lakše. Počelo je potpuno bezazleno − reciklaža flaša i limenki.

 

Danas za novac koji je zaradio baveći se ovom delatnošću može sebi da priušti kvalitetno obrazovanje.


Kada je Rajan Hikman imao tri godine njegov otac je osnovao gradski reciklažni centar u drugom najnaseljenijem kraju države Kalifornija, Okrugu Oranž. Kasnije su počeli da skupljaju reciklirajući otpad od komšija. I tako je nastala kompanija pod nazivom „Ryan̛s Recycling Company”.

Rajan je bukvalno smeća napravio biznis i zaradio pravo malo bogatstvo. Sa tek sedam godina postao je preduzetnik i predsednik kompanije za reciklažu “Ryan’s Recycling”.

Rajan od treće godine sakuplja flaše, plasiku i konzerve i to po celom okrugu u kojem živi. Sakupljeni otpad prodaje kompanijama za reciklažu.

 

klinac rajan 2

 

Do sada je reciklirao preko 200.000 flaša raznog materijala skupljajući ga po okrugu Orange. Za nekoliko godina napornog i upornog rada zaradio je blizu 20.000 evra za svoje studije.

Rajan, kako kažu njegovi roditelji, uživa u skupljanju a naročito u soritranju flaša i konzervi. Posao obavlja mallim modifikovanim đubretarskim kamionom kojim se vozi po komšiluku kada skuplja ambalažu.

“Mada moji roditelji žele da sav novac uložim u štednju za koledž, ja ipak želim da kupim kamion za reciklažu. Ono što radim je važno jer tako sklanjam flaše iz životne sredine i okeana pa pomažem i prirodi i životinjama”, kazao je Rajan u intervjuu za lokalni list "The Capistrano".

Za magazin „The Caspistrano Dispatch”, Rajan je rekao:

„Ljudi treba da recikliraju da bi im se novac od kupovine delimično vratio, ali najviše jer time pomažu našoj planeti. Na primer, kako ptice ne bi umirale od trovanja toksičnim otpadom.”

 

klinac rajan 1

 

Rajan je za svoje godine veoma snalažljiv i zna kako plastika utiče na životinje u prirodi.
Zahvaljujući Rajanovom trudu, otpad ne dolazi ni na deponiju, a ni u okeane. Postao je takođe i mladi ambasador za „Pacific Marine Mammal Center”.
Rajanova mama Andrea rekla je: „Rajan je oduševljen svojim poslom! On svojim entuzijazmom s lakoćom ubeđuje ostale da mu se pridruže. Potpuno izbacite loše navike. Uhvatićete sebe kako hodate ulicom i imate potrebu da podignete bačenu limenku umesto što biste je zaobišli i ne biste je ni primetili.”


Danas na svetu 75% celokupnog otpada čini plastika. A kao što dobro znamo, plastika je proizvedena od nafte. Godišnja proizvodnja plastike je oko 245 milijardi tona, u EU 60 megatona, od čega se približno 40% koristi kao materijal za pakovanje. Iz toga logički proizilazi da je posle korišćenja usmerena ka korpi. To je 25 megatona godišnje! Ali sada dolazi još gori deo. Samo 5,3% ove količine je reciklirano. Ostatak završi na deponijama, u morima i okeanima, gde se polako raspada, a toksične materije nam dostavljaju u prodavnicama preko namirnica.
Na sreću, postoji mnogo inicijativnih firmi i ljudi u celom svetu sa idejama kako iskoristiti recikliranu plastiku.

Hoćete konkretne primere? Izvolite.
„Ikea” skuplja plastične flaše da bi procesom recikliranja njima popunila jastuke. Holanđani su opet smislili način kako da iskoriste plastiku umesto asfalta za izradu ulica. Kompanija „Patagonia” od vlakana dobijenih upravo iz plastike već duže vreme izrađuje svoju tehničku garderobu za surfere i turiste. U Rumuniji su pričvrstili umetnost i izgradili predivan most od plastičnih flaša.
I u Košicama traje inicijativa očuvanja povratnih omota. Tako su Košičani napravili piramidu od 75.000 plastičnih flaša i postavili je ispred crkve Svetog Alžbeta da bi izazvali što veću pažnju i da bi problem počeo da se rešava.
U kom smeru biste vi krenuli?

Izazivamo vas da nam otkrijete još neke kreativne primene ovog opasnog otpada.

 

CUVARI PRETPLATA